Login

Norme razvoja govorno-jezičkih sposobnosti do 3. godine života

Norme razvojnog perioda služe za razumevanje razvojnih obrazaca. Govorno-jezički razvoj grubo možemo podeliti na dva perioda: prelingvistički i lingvistički. Tok njihovog razvoja je univerzalan. Sistem (pravila) kojim se povezuju jezičke jedinice razvija se postepeno i prema razvojnom redosledu, koji je, uz dozvoljene varijacije u tempu, sličan za sve pripadnike jedne jezičke sredine.

OTVORITE EVROPSKI VODIČ ZA RAZVOJ GOVORA

Jezički izraz se postepeno usložnjava od glasa, preko sloga i pojedinih reči do rečenice.

Faze razvoja govora iste su kod sve dece (faze i redosled njihovog javljanja) i one se ne mogu “preskakati”.

Veliki uticaj na razvoj govornih, jezičkih i komunikacijskih veština imaju upravo roditelji i socijalna okolina.

Ponekad su roditelji zabrinuti za razvoj govora i jezika kod svog deteta. Pitaju se zašto dete još ne govori, zašto je izgovor nerazumljiv, zašto dete poznaje i upotrebljava malo reči, zašto ih dete ne razume, a neki su zabrinuti zbog ponavljanja ili zapinjanja u govoru deteta. Roditelji u takvim situacijama obično upoređuju govor deteta s govorom druge dece u porodici, vršnjaka iz vrtića, slušaju savete rođaka i prijatelja, te sami preduzimaju određene «metode» podsticaja i “ispravljanja govora”. U takvim situacijama roditeljima se preporučuje da potraže savet stručnjaka – logopeda.

Roditelji imaju važnu ulogu u prepoznavanju odstupanja u govorno-jezičnom razvoju, rana identifikacija i dijagnostika smetnji, obezbeđuje pravovremeno uključivanje u adekvatnu terapiju čime se omogućava prevencija poremećaja.

Kako prepoznati odstupanja od urednog razvoja govora?

Pre svega potrebno je poznavati neke karakteristike tipičnog razvoja govora kod većine dece. PRELINGVISTIČKI PERIOD počinje od rođenja i obuhvata sve faze pripreme govornog aparata te se njegov završetak nadovezuje na početak lingvističkog razvoja – pojave prve reči sa značenjem.

U prelingvističkom periodu reči same po sebi nemaju značenje za odojče.

Dete reaguje na majčine neverbalne signale i posmatra lice majke ili majčine oči. Razmenjuje komunikativne signale. Razumevanje značenja iskaza produkovanih u komunikativnoj situaciji najčešće prethodi upotrebi jezika.

1. mesec

  • Refleksno reaguje na iznenadne zvučne draži,
  • usmerava pogled na lice majke kada se približi,
  • ima refleks sisanja i gutanja,
  • tiho plače (stenje)

2. mesec

  • Osmehuje se u prisustvu majke,
  • dobro sisa i guta,
  • glasno plače,
  • kratko vokalizuje (a/e)

3. mesec

  • Obraća pažnju na govor majke (umiri se, prestaje da plače, osmehne se),
  • osmišljeno se osmehuje,
  • vokalizuje dva glasa (a-e),
  • guče

4. mesec

  • Prati zvučne igračke,
  • ustima ispituje predmete,
  • uzbuđeno je kada treba da se nahrani, ne ispušta predmet koji mu se uzima iz ruke,
  • pogled usmerava ka očima roditelja,
  • vokalizuje više glasova („peva“ a-u)

5. mesec

  • Gleda u pravcu zvučne draži,
  • smeje se na lik koji vidi u ogledalu,
  • uznemireno kad ispusti predmet kojim se bavi,
  • povećava se obim vokalizacije

6. mesec

  • Lokalizuje izvor zvučne draži prosečne jačine
  • Obraća pažnju na govor odraslih – gleda u oči, prati pokrete usana
  • Prepoznaje ukućane, smeje se poznatim osobama , pruža im ruke da ga uzmu
  • Ne plače kad ostane samo, ne plaši se nepoznatih osoba
  • Može da stavlja hranu u usta, stavlja igračke i cuclu u usta
  • Modulira glas (socijalizovana vokalizacija vezana za osobu ili situaciju)
  • Produkuje slog – kombinuje jedan ili više grlenih glasova i vokale (ka, ge, kh…)
  • Glasno se smeje u situaciji zajedničke igre (začikavanja, golicanja…)

7. mesec

  • Privlači pažnju odraslih glasom ili zvukom predmeta koji drži
  • Intenzivno produkuje slogove (ta, ma…)
  • Sporadično udvaja slogove (ta-ta, ma-ma-ma)
  • Moguća je pojava prve osmišljene reci „tata“, „mama“

8. mesec

  • Pokušava da spreči brisanje lica
  • Uživa u igračkama
  • Voli kontakt sa osobama – prati pokrete usana
  • Uzbuđeno kad se hrani, prepoznaje situaciju hranjenja, voli hranu određenog ukusa
  • Reaguje na ton glasa i na izraz lica majke kada kaže „Ne!“
  • Povezuje dva različita sloga (ba-de, di-da…)
  • Povećava se obim slogovnog oglašavanja

9. mesec

  • Oponaša pozdrav gestom pri odlasku
  • Razume i odaziva se na ime
  • Vuče roditelje za odeću kad hoće da ga uzmu
  • Učestvuje i pomaže pri oblačenju
  • Brblja, udvaja slogove, modulira glas
  • Imitira glas, šum, zvuk premeta, izraz lica ili postupke odraslih

10. mesec

  • Održava kontakt očima, prati pokrete usana
  • Čini namerne radnje (baca, skida)
  • Reaguje kada mu se usmeri pažnja na osobe („Gde je tata…?“- pogleda u tom pravcu)
  • Ima jednu reč sa posebnim značenjem

11. mesec

  • Situaciono reaguje na poznate reči vezane za osobe, negu i ishranu
  • Voli slike u knjigama i jednostavne dečije pesmice
  • Prstom pokazuje odredjenu stvar i modulacijom glasa traži da mu se doda
  • Taši rukama na poznate pesmice

12. mesec

  • Razume pitanja vezana za prepoznavanje predmeta („Gde je tvoja cipela, flašica…?“)
  • Vraća pažnju na oči, ako ne razume – zadržava pogled na usnama
  • Razume i reaguje na zabrane – (uozbilji se i zaplače)
  • Pojava prve reči u sklopu intenzivnog brbljanja

Većina dece izgovori svoje prve reči oko prvog rođendana ali deca se veoma razlikuju u brzini razvoja. Neka počinju da govore ranije, dok se kod druge taj početak vezuje za drugu godinu života.

Oko prve godine života dete razume različita situaciona značenja, ali još uvek nije sposobno (zbog stepena zrelosti neurološkog, fiziološkog i motornog sistema) da produkuje iskaze na isti način. Utvrđeno je da sposobnost razumevanja najmanje mesec dana prednjači u odnosu na produkciju prvih osmišljenih reči. Taj odnos razumevanja i produkcije zadržava se tokom celog perioda razvoja jezika, ali naravno, ne i u istom obimu.

Nakon 12 meseci života dete reaguje na govor okoline izvršavanjem jednostavnih, situaciono potkrepljenih naloga. Razume jednostavna pitanja, pokazuje na sebi imenovane delove tela, komunikacija je dominantno gestovna, a povremeno (nesistematski) verbalno produkuje od pet do šest reči.

Iako je čitavo rano iskustvo značajno za ono što će se kasnije dogoditi, do odlučujućeg koraka ka usvajanju maternjeg jezika dolazi negde između petnaestog i dvadesetčetvrtog meseca.

„Povezivanje”, iskazi od dva člana javljaju se na uzrastu od oko 18 meseci. Do ovoga ne dolazi naglo, obično postoji prelazni period, kada se reči povezuju. Na uzrastu izmedu 18. i 24. meseca, prosečna dužina iskaza je od dve morfeme. Prisutna je pojava dvočlanih iskaza (predikat + objekat, subjekat + objekat, subjekat + predikat), dete o sebi govori u trećem licu jednine.

Uzrast u mesecimaRazume (broj reči)Govori (broj reči)

Prosečno / rang

Prosečno / rang
10 42 (11-154) 2 (0-10)
12 74 (31-205) 6 (2-30)
18 >500 75 (14-220)
24 >1000 308 (56-520)
30 ... 555 (360-630)
Fenson et al. (1994). Monographs of the Society for Research in Child Development; Milošević, N (2020)

Na uzrastu oko druge godine kod većine dece prepoznajemo veliku zainteresovanost za nazive predmeta.

To interesovanje obično ostaje jako u nekoliko narednih godina, uslovljavajući brzi razvoj rečnika. Istraživanja o razvoju rečnika kod dece pokazuju da nakon perioda u kome se reči (čiji je status često sumnjiv) veoma sporo uče, dolazi do perioda iznenadnog i brzog uvećanja rečnika.

Deca brzo napreduju i do dve i po godine proizvode cele rečenice koje se ne razlikuju od onih koje odrasli mogu da izgovore.

To interesovanje obično ostaje jako u nekoliko narednih godina, uslovljavajući brzi razvoj rečnika. Istraživanja o razvoju rečnika kod dece pokazuju da nakon perioda u kome se reči (čiji je status često sumnjiv) veoma sporo uče, dolazi do perioda iznenadnog i brzog uvećanja rečnika.

„Telegrafska” priroda ranog gramatičko-sintaksičkog razvoja, izostavljanje gramatičkih reči zapaža se kod mnoge dece. Iskazi su kratki, sažeti i nemaju doslednu upotrebu funkcionalnih reči i morfema (predloga, veznika, nastavaka za oblik i sl.).

Između druge i treće godine dete razvija i produkuje gramatičku kategoriju broja, pojmove koje odražavaju prostorne relacije (predloge: u, na, gore, dole) i pojmove za veličinu (veliko, malo, kratko, dugačko). Koristi upitne zamenice i predloge (čije, ko, šta, gde, kako). Prisutni su i pomoćni glagoli (jesam/biti), korišćenje prisvojnog prideva iskazanog u genitivu.

OTVORITE EVROPSKI VODIČ ZA RAZVOJ GOVORA

Copyright: N. Milošević

Izvor: Borota V. (2013). RAZVOJNA SKALA ZA PROCENU NIVOA PRELINGVISTICKOG FUNKCIONISANJA. Prvi kongres logopeda Srbije. Udruženje logopeda Srbije. Divcibare, 17–19. Maja 2013.

FENSON, L.,DALE, P. S.,BATES, E.,REZNICK, J. S.,THAL, D., &PETHICK, S. J. (1994). Variability in early communicative development.Monographs of the Society for Research in Child Development,59;

Autorska prava
Kompletan autoLogoMedica_02rski sadržaj, koji uključuje grafičke, tekstualne, programske i ostale materijale, nalazi se pod zaštitom važećeg zakona o autorskom i srodnim pravima. U slučaju da želite da objavite neki od sadržaja sa sajta logomedica.rs bez obzira o kojem se mediju radi (elektronski, štampani, ili internet medij), obavezno je obezbediti prethodno pisano odobrenje Centra Logomedica. Neovlašćeno korišćenje smatra se povredom autorskih prava Centra Logomedica i za posledicu može imati pokretanje sudskog spora. Pojedine informacije sa sajta moguće je prenositi pod uslovom da su vidno navedene, u adekvatnom obliku, da je “informacija preuzeta sa sajta www.logomedica.rs” i obavezom poštovanja zakona o autorskom i srodnim pravima.

Added to cart
Your Cart
0
Close

Nema proizvoda u korpi.